FESTIVAL ČAKAVSKE ŠANSONE, ČANSONFEST – KASTAV
Značajna uloga Kastva u kulturnom životu našeg kraja kroz povijest pa sve do naših dana nesumnjivo je pokrenula nastajanje niza vrijednih manifestacija kojima je cilj bio doprinos jačanju identiteta našega grada. Vrlo često ćemo tako čuti kako je Kastav bio i ostao zasigurno jednim od najvećih središta čakavske kulture. Prisjetimo se samo velikana čakavske poezije poput Vladimira Nazora, Draga Gervaisa, Ljube Pavešića, koji su djelovali u našem gradu i u našem širem zavičaju ili pak skladatelja Ivana Matetića – Ronjgova, Matka Brajše-Rašana, Lea Ivančića i dugih.
Na njihovom tragu djeluju i danas brojni tekstopisci i vrsni glazbenici uobličujući svoj izraz u moderne forme, a vrlo često i u glazbeni oblik što ga nazivamo šansona. Sigurno je kako i oni zaslužuju pozornicu koja bi promicala tu jedinstvenost čakavskog pjesništva pretočenog u glazbu. Zbog toga je 2005. godine pokrenut Festival čakavske šansone ČAnsonfest – Kastav. Posebnost večeri šansone u Kastvu ogleda se prije svega u izvođenju skladbi pisanih na čakavske tekstove sjevernojadranske i istarske čakavštine.Bogato čakavsko pjesničko i glazbeno nasljeđe ovih prostora zasigurno zaslužuje manifestaciju koja će stati uz bok sličnim festivalima šansone u našoj zemlji, kao što su večeri šansona u Zagrebu, Šibeniku, Krapini.
Budući su na našim prostorima već odavno poznate brojne melodije inspirirane čakavštinom, 1. ČAnsonfest imao je retrospektivni karakter na kojem su nastupili renomirani izvođači čakavske šansone. Istovremeno je želja Festivala bila potaknuti i promicati čakavsko pjesništvo i glazbeno stvaranje na njegovim temeljima, što je osnovni preduvjet kvalitetne šansone. Time je ČAnsonfest imao postati festivalom koji će motivirati stvaranje novih skladbi, čakavskih šansona popularno nazvanih ČAnsonom. Iako tek s deset novih skladbi, već je u svom drugom izdanju ČAnsonfest poprimio produkcijski karakter.
Nove ČAnsone su tada izvedene u kombinaciji sa starim, već dobro poznatim šansonama. Od svog trećeg izdanja, ČAnsonfest postaje festivalom novih skladbi, a u proteklih jedanaest godina izvedeno ih je ukupno 162. I dok su prva dva imala revijalno – retrospektivni karakter, sva ostala izdanja Festivala imala su natjecateljski karakter, dodjeljujući četiri novčane nagrade i to: Nagrada za najbolji tekst, Nagrada za najbolju skladbu – ČAnsonu – u cjelini, Nagrada za najbolju interpretaciju i Nagrada publike. Time je ujedno i postignuta početna zamisao poticanja kreativnog glazbenog stvaranja novih skladbi – šansona – na temeljima sjevernojadranske i istarske čakavštine.ČAnsonfest se od svog samog početka redovito održava pred prepunim i oduševljenim gledalištem na zatvaranju Kastafskega kulturnega leta. Budući se radi o vrlo specifičnom programu usmjerenog na očuvanje čakavskog izraza, on će i u buduće biti program zatvaranja manifestacije poznatog ljetnog festivala kulture u metropoli čakavštine.
Svojevrsno priznanje Festivalu dala je i Hrvatska radiotelevizija koja ga je, bilo putem izravnog ili odgođenog televizijskog prijenosa, od 2007. godine uvrstila u svoj redoviti program. Time je ČAnsonfest izašao iz lokalnih okvira, određenih područjem na kojima se govori sjevernojadranskom čakavštinom.
Organizaciju Festivala čakavske šansone, ČAnsonfest – Kastav vodi Udruga Kanat – Kastav u suradnji s Udrugom Kastafsko kulturno leto, a pod idejnim i umjetničkim vodstvom Sanjina Mandičića i Saše Matovine.